Održan "zasad"
Zasad programi imaju dvije vrste studijskih projekata iz područja koja sadrže najveće potencijale za razvoj grada- sociologije i kulture, a pripadaju kategoriji «prethodnih studija» kao skupini istraživanja koja prethode izradi novog GUP-a, planiranoj do kraja ove godine.
Brojne studije prezentirane danas u Gradskoj vijećnici trebale bi pomoći planerima da preciznije i potpunije definiraju osnovne parametre urbanističkog plana.
Tako je dr.sc. Ognjen Čaldarović prezentirao sociološku studiju Zadra u kojoj je primjenom različitih tehnika istraživanja stvorena cjelokupna slika o stupnju zadovoljstva različitih segmenata stanovništva postojećim gradom te poželjnim oblicima njegovog razvoja u budućnosti, a posebno su razmotreni aspekti prednosti i manjkavosti grada, odnos prema rivi i poluotoku, odnos prema Zadru kao sveučilišnom gradu, odnos prema turizmu te utjecaju kapitala.
Studija koja ukazuje na mogućnost uporabe danas neiskorištenih gradskih lokacija s ciljem brzog, ravnomjernog i održivog razvoja grada, čiji je osnovni dio mapa s 58 lokacija u gradu s bazom podataka o vlasništvu, namjeni, površini, djelo je platforme 9.81 pod nazivom hitro.zd, dok je arhitekt Niko Bašić prezentirao studiju litorale grada Zadra koja u obalnom području, nasuprot nametnutom procesu fragmentiranja grada, zahtjeva, kako prostorne, tako i sadržajne organičke cjeline.
De architekten cie predstavio je «igru simbioze» koja svoju pozornost usmjerava na sadržaj Sveučilišta u Zadru u potrazi za novim modelima i brandovima svog razvoja, te određuje prostornu organizaciju novog kampusa.
Vladimir Mattioni svoju je prezentaciju usmjerio na natječajni program, odnosno urbanističko-arhitektonski natječaj gradskog predjela Ravnice kojim se želi potaknuti rekvalifikacija tog područja, što je moguće postići, kako je istaknuto, ako se dobiju kvalitetni prijedlozi za pretvaranje zone podgrađa u urbanu strukturu s dinamičnim, suvremenim programima.
Studija «Topografija identiteta grada Zadra» autora dr.sc. Feđe Vukića prezentira simboličke potencijale grada kao alata strategijskog komuniciranja posebnosti urbanog proizvoda, te analitički zahvaća u stanje identiteta u neposrednom prostoru, ali i stanje u repetoaru simboličkih vrijednosti vezanih za grad Zadar.
Koje je stanje javnih prostora grada Zadra, kakav je njihov potencijal i kako ga naglasiti te definirati elemente javnih prostora kako bi kvalitetno doprinijeli identitetu grada i odgovorili različitim potrebama njegovog stanovništva, pitanja su koja razrađuje studija «Urbana oprema-komunikacijski element grada», studija Bilić_Muller, dok Dalibor Martinis s intermedijskim projektom «Zadardatarecovery» želi povratiti neke fragmente događaja ili situacija koje su se izgubile u našem sveopćem urbanom «gubitku pamćenja».
Na kraju je predstavljena i studija u pripremi «Nevidljivi prostor» Boška Budisavljevića, čiji je predmet istraživanje stanja zadarske periferije te prijedlozi za njenu rehabilitaciju i podizanje urbanog standarda.